Najčešća pitanja i odgovori
Udana sam i imam dvoje male djece. Zbog velikih nesuglasica u braku htjela bih se rastati. Posljednjih 5 godina nisam radila. Mogu li se prijaviti kod blagajne za nezaposlene i imam li pravo na dnevnice?
Da bi netko mogao dobivati dnevnice blagajne za nezaposlene (Arbeitslosenkasse), mora u dvije posljednje godine raditi i uplaćivati doprinose najmanje 12 mjeseci. Vi taj uvjet ne ispunjavate, ali zakonom je predviđeno i nekoliko izuzetaka. Jedan od njih je da se i osobe koje odvojeno žive od bračnog partnera ili koje su rastavljene, mogu prijaviti na RAV i dobivati dnevnice blagajne ukupno 260 radnih dana. Hoće li ih netko dobiti i koliko, odlučuje blagajna u svakom slučaju pojedinačno - ovisno o starosti prijavljene osobe, školskoj spremi i o tome ima li netko djecu ili ne. Važno se prijaviti najkasnije godinu dana od trenutka odvajanja u drugo kućanstvo. Ako netko to svoje pravo nije tada iskoristio, može ga iskoristiti najkasnije do godinu dana poslije razvoda.
Nemam stalno zaposlenje, ali bih mogla nešto naći za čistiti u 2-3 privatna kućanstva. Budući da ne bih radila na crno, zanima me mogu li se i kako osigurati?
Početkom 2008. u Švicarskoj je uveden pojednostavljeni postupak prijave i obračunavanja doprinosa kod zapošljavanja osoba koje po poslodavcu ne zarađuju više od 19'890.- franaka godišnje. Znači, ako ne zarađujute više od 19'890.- kod svakog poslodavca pojedinačno, to vrijedi i za vas. Postupak: svaki pojedinčni poslodavac nazove na početku radnog odnosa kantonalnu službu tzv. Ausgleichskasse (telefonski broj za Aargau je 062 836 82 35) i zatraži prijavni obrazac "Anmeldeformular zur vereinfachten Abrechnung für Arbeitgebende". Time se on kao poslodavac prijavljuje. Krajem godine će on dobiti obrazac za godišnji obračun u kojem mora navesti sve što je zaposleniku tijekom godine isplatio. Na osnovu toga kantonalna služba šalje poslodavcu račun za sve doprinose koji se moraju uplatiti za zaposlenika, kao i iznos izvornog poreza. (tzv. Quellensteuer ) kojeg moraju uplaćivati i strani i švicarski državljani, koji doprinose obračunavaju ovim postupkom. Za starosno i invalidsko osiguranje (AHV/IV/EU) i osiguranje za slučaj nezaposlenosti odbija se ukupno 12.1% od čega polovicu 6.05% mora platiti sam zaposleni, ostalu polovicu poslodavac. Cjelokupan iznos tzv. izvornog poreza 5% (Quellensteuer) snose zaposleni. Na kraju godine oni će dobiti potvrdu da je porez koji je ovako obračunat plaćen a koju oni dalje prilažu poreznoj upravi. Preporučuje se i sklapanje radnog ugovora sa svakim poslodavcem pojedinačno. Poslodavci su dužni svoje zaposlenike osigurati za slučaj nesreće.
Moja sestra je radila 3-4 godine u Švicarskoj kao sezonski radnik. Krajem godine će napuniti 64 godine. Ima li ona pravo tražiti starosnu mirovinu u Švicarskoj?
Ima. Svi koji su u Švicarskoj radili i uplaćivali doprinose za AHV/IV najmanje jednu godinu imaju pravo i na mirovinu kada napune 65 (muškarci), odnosno 64 godine (žene). Ako je netko u Švicarsoj bio zaposlen samo 2-3 godine, moguća je jednokratna isplata određenog novčanog iznosa umjesto mjesečne mirovine. Da li netko ispunjava uvjete za dobijanje starosne mirovine, može se provjeriti na telefon u Ženevi 022 795 91 11 i to na osnovu imena i prezimena te AHV-broja. U slučaju da je AHV karta zagubljena, dovoljno je znati datum rođenja. Ako su ispunjani uvjete za dobijanje starosne mirovine, daljnje informacije i upute mogu se dobiti kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića br. 3, Zagreb, telefonski broj 00385 14 595 500.
Imam sina od 11 godina koji živi kod mojih roditelja u Hrvatskoj. Čuo sam da se zakon o strancima promijenio i da je dovođenje djece otežano. Je li to točno?
Jeste. Od 01.01.2008. stupio j na snagu novi zakon o strancima. Njime je naknadno dovođenje obitelji općenito otežano i zato se preporučuje što ranije dovođenje. Osoba koja želi dovesti bračnog partnera ili djecu mora imati odgovarajući stan, stalan posao i dovoljno velika primanja za uzdržavanje obitelji. Svi moraju zajedno živjeti u istom kućanstvu. Djeca do 12 godina moraju se dovesti u Švicarsku u roku od pet godina, a djeca koja su navršila 12, ali nisu starija od 18 godina, mogu se dovesti samo u roku od jedne godine. Dobivanje dozvole za djecu i bračnog partnera može biti uvjetovano pohađanjem integracijskih tečajeva kao i dobrim poznavanjem jezika, odnosno pohađanjem tečajeva jezika. Dobivanjem boravišne dozvole dobiva se istovremeno i radna dozvola.
Čuo sam da od iduće godine stupa na snagu Sporazum o automatskoj razmjeni podataka. Što to znači konkretno ?
Odgovor: Radi se o Sporazumu o automatskoj razmjeni podataka izmedju Švicarske i 28 članica EU-a, koji stupa na snagu 1. siječnja 2017. Kako je Hrvatska članica EU-a, taj sporazum vrijedi i za nju. Temeljni cilj Sporazuma je porezna transparentnost između članica EU-obitelji i Švicarske, kako bi se spriječile porezne utaje. Prema tom ovom Sporazumu države članice EU-a će međusobno i sa Švicarskom kao nečlanicom na godišnjoj razini razmjenjivati ove podatke svojih poreznih obveznika: ime i prezime, adresa stanovanja, država boravka, porezni identifikacijski broj ( ako postoji i ako je dostupan ), te mjesto i datum rođenja poreznog obveznika, broj bankovnog računa, naziv i identifikacijski broj financijske ustanove u kojoj je račun otvoren, kao i sve promjene na računu tijekom godine kao što su: visina ušteđevine, kamata, dividenda, primitak od prodaje ili otkupa financijske imovine, dohodak ostvaren od imovine, novčana ili otkupna vrijednost polica osiguranja...
Imam 2 neprijavljena bankovna računa u banci u Hrvatskoj. Da li to moram prijaviti u Švicarskoj ?
Odgovor : Da, bilo bi nužno prijaviti ih, jer će porezne vlasti u Švicarskoj doći do tih podataka nakasnije do kraja 2018. godne. Ako te račune ne prijavite sami, možete računati s kaznom zbog neprijavljivanja, jer ste bankovne račune u inozemstvu bili i do sada obvezni prijavljivati svake godine u poreznoj prijavi. (Steuererklärung) .
Imam radnu dozvolu C i živim i radim u Švicarskoj. Da li zbog stupanja na snagu ovoga Sporazuma moram prijaviti neprijavljne nekretnine u Hrvatskoj ?
Odgovor: Vi ne morate nekretnine prijaviti zbog stupanja na snagu novog Sporazuma, nego zato što imate prebivaliste u Švicarskoj. Prema vrijedećim poreznim propisima Švicarske svi koji ispunjavaju godišnju poreznu prijavu, a to su i svi strani državljani s C dozovolom kao i švicarski državljani, dužni su prijaviti sve bankovne račune i imovinu i u Švicarskoj i u inozemstvu. Pod određenim uvjetima to moraju učiniti i osobe s B dozvolom. Iako nekretnine za sada nisu izravno predmet razmjene podatka, preporuča ih se prijaviti, jer se danas sve finansijske transakcije odvijaju preko financijskih ustanova, pa će porezne vlasti – prije ili kasnije - doći do potrebnih podataka o utajenim podatcima.
Trebam li sam prijaviti neprijavljenu nekretninu i bankovne račune ili je bolje čekati da dok to porezne vlasti same ne otkriju?
Odgovor : Da li ćete se sami prijaviti ili ćete čekati da Vas porezne vlasti otkriju, morate sami odlučiti. Ako se odlučite na samoprijavu (straflose Selbstanzeige), važno je to učiniti što prije. Ovdje je potrebno istaknuti da je ova samoprijava samo jedanput u životu moguća. Pa ako se već odlučite na taj korak, onda bi bilo dobro odmah sve prijaviti – i bankovne račune i nekretnine - koje posjedujete. U slučaju samoprijave porezne uprave će tražiti plaćanje poreza najviše 10 godiina unazad kao i kamate na to. Ako riskirate i ne prijavite se, a oni sami otkriju utaju podataka, možete računati s kaznom, čiji iznos može biti i trostruko veći od onog što biste platili da ste se sami prijavili.
Što moram učiniti ako želim sam prijaviti u Švicarskoj do sada neprijavljni stan i bankovni račun u Hrvatskoj ?
Odgovor : Prvo to treba pismeno ili usmeno prijaviti nadležnoj poreznoj upravi. Većina poreznih uprava pritom traži posebnu pismenu izjavu u kojoj se navede sve što do tada nije prijavljeno. U nekim općinama imaju i zato predviđene obrasce. Važno je samoprijavu napraviti prije ili istodobno s redovitom godišnjom prijavom poreza i to prijaviti u zato predviđenoj rubrici . Uz prijavu treba priložiti stvarnu procjenu vrijednosti nekretnine. Procjenu vrijednosti nekretnine mogu napraviti ovlašteni sudski vještaci u upćini vašega stanovanja. Ne treba zaboraviti da porezne uprave mogu i same tražiti procjenu vaše nekretnine, ako im se dostavljena procjena učini sumnjivom. Kod bankovnih računa potrebno je priložiti završne godišnje obračune, iz kojih su vidljiva stanja na računima. Kod samoprijave porezne uprave mogu tražiti završne obračune posljednjih 10 godina.
Zašto moram prijaviti u Švicarskoj putem poreske prijave posjedovanje kuće u Rijeci, iako živim i radim u Švicarskoj.
Odgovor: Zato što živite i radite u Švicarskoj i što je to predviđeno švicarskim poreznim sustavom. U Švicarskoj se na plaća poseban porez na samu nekretninu, nego na sveukupnu imovinu, koju posjedujete u Švicarskoj i inozemstvu. Ovdje vrijedi napomenuti da ukupna imovina « Vermögen » do 200 000.00 CHF ( za bračni par ) u većini kantona nema znatnijeg utjecaja na konačni iznos poreza. Ovisno o vrijednosti nekretnina i iznosa bankovnih računa moguće je da dođete u viši poreski razred i zato platite više poreza. Kod pojedinaca koji kuću u Hrvatskoj trajno iznajmljuju, za obračun poreza je relevantan iznos mjesečne stanarine. Ako pak nekretnina ( kuća ili stan ) služi isključivo za osobni odmor, tada se uzima u obzir tzv. « Eigenmietwert ». Od poreza se mogu odbiti i paušalni troškovi održavanja nekretnine. Ako netko ima kuću s više apartmana koje iznajmljuje, tada mora u prijavi za porez navesti i visinu zarade od iznajmljivanja.
Primam invalidsku mirovinu koja nije dostatna za podmirenje temeljnih životnih potreba i zbog toga primam dodatnu pomoć od kantona (Ergänzungsleistungen). Imam bankovni račun u Hrvatskoj koji nisam prijavila ni u poreznoj upravi ni u obrascu prigodom prijave za dodatna novčana davanja. Kakve posljedice mogu očekivati stupanjem na snagu automatske razmjene podataka.
Odgovor: To bi mogao biti veliki problem, pogotovo ako se radi o većemu iznosu bankovnoga računa, jer ste bili obvezni to prijaviti i poreznoj upravi u godišnjoj prijavi i kantonalnoj službi u obrascu prigodom ispunjavanja zahtjeva za primanje dodatnih sredstava od kantona. Kantonalne službe koje su vam odobrile dodatna primanja tražiće povrat isplaćenih sredstava, jer prigodom donošenja odluke o dodjeli dodatnih novčanih sredstava iznos na vašem bankovnom računu nije uzet u obzir. Povrat novca se uglavnom reguliše putem vraćanja u ratama, jer su rijetki pojedinci koji bi te iznose mogli odjedanput namiriti. Vrlo vjerojatne su i kazne a i podnošenje kaznene prijave nije isključeno.
Prosinac 2017
Nemam stalno zaposlenje, ali bih mogla nešto naći za čistiti u 2-3 privatna kućanstva. Budući da ne bih radila na crno, zanima me mogu li se i kako osigurati?
Početkom 2008. u Švicarskoj je uveden pojednostavljeni postupak prijave i obračunavanja doprinosa kod zapošljavanja osoba koje po poslodavcu ne zarađuju više od 19'890.- franaka godišnje. Znači, ako ne zarađujute više od 19'890.- kod svakog poslodavca pojedinačno, to vrijedi i za vas. Postupak: svaki pojedinčni poslodavac nazove na početku radnog odnosa kantonalnu službu tzv. Ausgleichskasse (telefonski broj za Aargau je 062 836 82 35) i zatraži prijavni obrazac "Anmeldeformular zur vereinfachten Abrechnung für Arbeitgebende". Time se on kao poslodavac prijavljuje. Krajem godine će on dobiti obrazac za godišnji obračun u kojem mora navesti sve što je zaposleniku tijekom godine isplatio. Na osnovu toga kantonalna služba šalje poslodavcu račun za sve doprinose koji se moraju uplatiti za zaposlenika, kao i iznos izvornog poreza. (tzv. Quellensteuer ) kojeg moraju uplaćivati i strani i švicarski državljani, koji doprinose obračunavaju ovim postupkom. Za starosno i invalidsko osiguranje (AHV/IV/EU) i osiguranje za slučaj nezaposlenosti odbija se ukupno 12.1% od čega polovicu 6.05% mora platiti sam zaposleni, ostalu polovicu poslodavac. Cjelokupan iznos tzv. izvornog poreza 5% (Quellensteuer) snose zaposleni. Na kraju godine oni će dobiti potvrdu da je porez koji je ovako obračunat plaćen a koju oni dalje prilažu poreznoj upravi. Preporučuje se i sklapanje radnog ugovora sa svakim poslodavcem pojedinačno. Poslodavci su dužni svoje zaposlenike osigurati za slučaj nesreće.
Moja sestra je radila 3-4 godine u Švicarskoj kao sezonski radnik. Krajem godine će napuniti 64 godine. Ima li ona pravo tražiti starosnu mirovinu u Švicarskoj?
Ima. Svi koji su u Švicarskoj radili i uplaćivali doprinose za AHV/IV najmanje jednu godinu imaju pravo i na mirovinu kada napune 65 (muškarci), odnosno 64 godine (žene). Ako je netko u Švicarsoj bio zaposlen samo 2-3 godine, moguća je jednokratna isplata određenog novčanog iznosa umjesto mjesečne mirovine. Da li netko ispunjava uvjete za dobijanje starosne mirovine, može se provjeriti na telefon u Ženevi 022 795 91 11 i to na osnovu imena i prezimena te AHV-broja. U slučaju da je AHV karta zagubljena, dovoljno je znati datum rođenja. Ako su ispunjani uvjete za dobijanje starosne mirovine, daljnje informacije i upute mogu se dobiti kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića br. 3, Zagreb, telefonski broj 00385 14 595 500.
Imam sina od 11 godina koji živi kod mojih roditelja u Hrvatskoj. Čuo sam da se zakon o strancima promijenio i da je dovođenje djece otežano. Je li to točno?
Jeste. Od 01.01.2008. stupio j na snagu novi zakon o strancima. Njime je naknadno dovođenje obitelji općenito otežano i zato se preporučuje što ranije dovođenje. Osoba koja želi dovesti bračnog partnera ili djecu mora imati odgovarajući stan, stalan posao i dovoljno velika primanja za uzdržavanje obitelji. Svi moraju zajedno živjeti u istom kućanstvu. Djeca do 12 godina moraju se dovesti u Švicarsku u roku od pet godina, a djeca koja su navršila 12, ali nisu starija od 18 godina, mogu se dovesti samo u roku od jedne godine. Dobivanje dozvole za djecu i bračnog partnera može biti uvjetovano pohađanjem integracijskih tečajeva kao i dobrim poznavanjem jezika, odnosno pohađanjem tečajeva jezika. Dobivanjem boravišne dozvole dobiva se istovremeno i radna dozvola.
Čuo sam da od iduće godine stupa na snagu Sporazum o automatskoj razmjeni podataka. Što to znači konkretno ?
Odgovor: Radi se o Sporazumu o automatskoj razmjeni podataka izmedju Švicarske i 28 članica EU-a, koji stupa na snagu 1. siječnja 2017. Kako je Hrvatska članica EU-a, taj sporazum vrijedi i za nju. Temeljni cilj Sporazuma je porezna transparentnost između članica EU-obitelji i Švicarske, kako bi se spriječile porezne utaje. Prema tom ovom Sporazumu države članice EU-a će međusobno i sa Švicarskom kao nečlanicom na godišnjoj razini razmjenjivati ove podatke svojih poreznih obveznika: ime i prezime, adresa stanovanja, država boravka, porezni identifikacijski broj ( ako postoji i ako je dostupan ), te mjesto i datum rođenja poreznog obveznika, broj bankovnog računa, naziv i identifikacijski broj financijske ustanove u kojoj je račun otvoren, kao i sve promjene na računu tijekom godine kao što su: visina ušteđevine, kamata, dividenda, primitak od prodaje ili otkupa financijske imovine, dohodak ostvaren od imovine, novčana ili otkupna vrijednost polica osiguranja...
Imam 2 neprijavljena bankovna računa u banci u Hrvatskoj. Da li to moram prijaviti u Švicarskoj ?
Odgovor : Da, bilo bi nužno prijaviti ih, jer će porezne vlasti u Švicarskoj doći do tih podataka nakasnije do kraja 2018. godne. Ako te račune ne prijavite sami, možete računati s kaznom zbog neprijavljivanja, jer ste bankovne račune u inozemstvu bili i do sada obvezni prijavljivati svake godine u poreznoj prijavi. (Steuererklärung) .
Imam radnu dozvolu C i živim i radim u Švicarskoj. Da li zbog stupanja na snagu ovoga Sporazuma moram prijaviti neprijavljne nekretnine u Hrvatskoj ?
Odgovor: Vi ne morate nekretnine prijaviti zbog stupanja na snagu novog Sporazuma, nego zato što imate prebivaliste u Švicarskoj. Prema vrijedećim poreznim propisima Švicarske svi koji ispunjavaju godišnju poreznu prijavu, a to su i svi strani državljani s C dozovolom kao i švicarski državljani, dužni su prijaviti sve bankovne račune i imovinu i u Švicarskoj i u inozemstvu. Pod određenim uvjetima to moraju učiniti i osobe s B dozvolom. Iako nekretnine za sada nisu izravno predmet razmjene podatka, preporuča ih se prijaviti, jer se danas sve finansijske transakcije odvijaju preko financijskih ustanova, pa će porezne vlasti – prije ili kasnije - doći do potrebnih podataka o utajenim podatcima.
Trebam li sam prijaviti neprijavljenu nekretninu i bankovne račune ili je bolje čekati da dok to porezne vlasti same ne otkriju?
Odgovor : Da li ćete se sami prijaviti ili ćete čekati da Vas porezne vlasti otkriju, morate sami odlučiti. Ako se odlučite na samoprijavu (straflose Selbstanzeige), važno je to učiniti što prije. Ovdje je potrebno istaknuti da je ova samoprijava samo jedanput u životu moguća. Pa ako se već odlučite na taj korak, onda bi bilo dobro odmah sve prijaviti – i bankovne račune i nekretnine - koje posjedujete. U slučaju samoprijave porezne uprave će tražiti plaćanje poreza najviše 10 godiina unazad kao i kamate na to. Ako riskirate i ne prijavite se, a oni sami otkriju utaju podataka, možete računati s kaznom, čiji iznos može biti i trostruko veći od onog što biste platili da ste se sami prijavili.
Što moram učiniti ako želim sam prijaviti u Švicarskoj do sada neprijavljni stan i bankovni račun u Hrvatskoj ?
Odgovor : Prvo to treba pismeno ili usmeno prijaviti nadležnoj poreznoj upravi. Većina poreznih uprava pritom traži posebnu pismenu izjavu u kojoj se navede sve što do tada nije prijavljeno. U nekim općinama imaju i zato predviđene obrasce. Važno je samoprijavu napraviti prije ili istodobno s redovitom godišnjom prijavom poreza i to prijaviti u zato predviđenoj rubrici . Uz prijavu treba priložiti stvarnu procjenu vrijednosti nekretnine. Procjenu vrijednosti nekretnine mogu napraviti ovlašteni sudski vještaci u upćini vašega stanovanja. Ne treba zaboraviti da porezne uprave mogu i same tražiti procjenu vaše nekretnine, ako im se dostavljena procjena učini sumnjivom. Kod bankovnih računa potrebno je priložiti završne godišnje obračune, iz kojih su vidljiva stanja na računima. Kod samoprijave porezne uprave mogu tražiti završne obračune posljednjih 10 godina.
Zašto moram prijaviti u Švicarskoj putem poreske prijave posjedovanje kuće u Rijeci, iako živim i radim u Švicarskoj.
Odgovor: Zato što živite i radite u Švicarskoj i što je to predviđeno švicarskim poreznim sustavom. U Švicarskoj se na plaća poseban porez na samu nekretninu, nego na sveukupnu imovinu, koju posjedujete u Švicarskoj i inozemstvu. Ovdje vrijedi napomenuti da ukupna imovina « Vermögen » do 200 000.00 CHF ( za bračni par ) u većini kantona nema znatnijeg utjecaja na konačni iznos poreza. Ovisno o vrijednosti nekretnina i iznosa bankovnih računa moguće je da dođete u viši poreski razred i zato platite više poreza. Kod pojedinaca koji kuću u Hrvatskoj trajno iznajmljuju, za obračun poreza je relevantan iznos mjesečne stanarine. Ako pak nekretnina ( kuća ili stan ) služi isključivo za osobni odmor, tada se uzima u obzir tzv. « Eigenmietwert ». Od poreza se mogu odbiti i paušalni troškovi održavanja nekretnine. Ako netko ima kuću s više apartmana koje iznajmljuje, tada mora u prijavi za porez navesti i visinu zarade od iznajmljivanja.
Primam invalidsku mirovinu koja nije dostatna za podmirenje temeljnih životnih potreba i zbog toga primam dodatnu pomoć od kantona (Ergänzungsleistungen). Imam bankovni račun u Hrvatskoj koji nisam prijavila ni u poreznoj upravi ni u obrascu prigodom prijave za dodatna novčana davanja. Kakve posljedice mogu očekivati stupanjem na snagu automatske razmjene podataka.
Odgovor: To bi mogao biti veliki problem, pogotovo ako se radi o većemu iznosu bankovnoga računa, jer ste bili obvezni to prijaviti i poreznoj upravi u godišnjoj prijavi i kantonalnoj službi u obrascu prigodom ispunjavanja zahtjeva za primanje dodatnih sredstava od kantona. Kantonalne službe koje su vam odobrile dodatna primanja tražiće povrat isplaćenih sredstava, jer prigodom donošenja odluke o dodjeli dodatnih novčanih sredstava iznos na vašem bankovnom računu nije uzet u obzir. Povrat novca se uglavnom reguliše putem vraćanja u ratama, jer su rijetki pojedinci koji bi te iznose mogli odjedanput namiriti. Vrlo vjerojatne su i kazne a i podnošenje kaznene prijave nije isključeno.
Prosinac 2017
